Migracijska politika EU nije dovoljno dobra

30.01.2023

Migracijska politika EU nije dovoljno dobra

Važna obavijest

Ovaj dokument je preveden automatskim putem.


Pokaži originalnu verziju
čamac s migrantima na brodu

Poseban summit o migracijama trebao bi odčepiti ključne reforme u svjetlu velikog priljeva migranata

Europa trenutno pospano korača prema sljedećoj migrantskoj krizi. Samo prošle godine u Europu je stiglo najmanje 330.000 ilegalnih migranata – to je više od 60 posto više nego 2021. godine i više nego u bilo kojem razdoblju od 2015. i 2016. godine. Ovi su brojevi neprihvatljivi i pokazuju da postojeće europske migracijske politike nisu uspjele. Nedavno istraživanje Eurobarometra pokazalo je da je 70 % Europljana zabrinuto zbog utjecaja migracija na njihove živote. Poseban summit o migracijama ključna je prilika za oživljavanje propale migracijske agende.

Zabrinuti smo za dva središnja stupa: Prvo, potrebna nam je snažna zaštita naših vanjskih granica. Potrebna nam je u potpunosti operativna i ojačana granična i obalna straža (Frontex). Država, a ne mafija, odlučuje tko dolazi u Europu, a tko ne. Ako želimo zadržati slobodno kretanje unutar EU-a, onda ljudi moraju znati da su vanjske granice zaštićene.

Po našem mišljenju, to također znači izgradnju ograda gdje god je to potrebno. Kada je diktator Lukašenko počeo koristiti migrante za napad na Europu kao dio ruskog hibridnog rata, Europska komisija je odbila financirati to iz sredstava EU-a. To je jednostavno stvarnost zaštite granica: ako želimo kontrolirati tko ulazi u EU, potrebna nam je infrastruktura. Odbijanje europskih sredstava za to je pogreška.

Istovremeno, moramo napokon uspjeti vratiti ljude koji nemaju pravo boravka. Više od polovice ljudi koji dolaze nikada neće dobiti službeni azilantski status u Europi, a to je osobito istinito za one koji putuju južnim rutama. Njihova jedina opcija je ilegalnost. To je nehumano i neprihvatljivo. Europska komisija nije postigla nikakav napredak po tom pitanju posljednjih godina. To jednostavno nije dovoljno dobro.

Također, situacija s operacijama pretraživanja i spašavanja nije dovoljno dobra. Nije održivo da prepuštamo nevladinim organizacijama patroliranje južnom morskom granicom. Uključenost civilnog društva je dobrodošla, ali potrebna nam je jasna pravila koja definira EU. Zato pozivamo na kodeks ponašanja za nevladine organizacije koje provode misije pretraživanja i spašavanja.

Drugi stup, uz odlučnost na granici, jest europska solidarnost i pomoć onima kojima je potrebna zaštita. S izbjeglicama iz Ukrajine Europa je dokazala da je sposobna i voljna pokazati ogromnu solidarnost. Milijuni Europljana velikodušno su ponudili pomoć ljudima iz Ukrajine s hranom i skloništem, novcem i agregatima. Ako ljudi znaju da je vanjska granica čuvana, spremni su pomoći onima kojima je pomoć potrebna.

Migracijska kriza je zajednički europski izazov koji moramo zajedno podnijeti. Kapaciteti za primanje u sjeverozapadnoj Europi su pretrpani, a s dolaskom proljeća dolasci na jugu dosezat će još veće razine. S prijetnjom Rusije i Turske da će iskoristiti migrante kao oružje kako bi destabilizirale EU, jasno je da više nitko ne može gledati kroz prste.

Potrebna nam je dugoročna strategija rješavanja problema, a ne stalna spirala ogorčenja. Umjesto eskalacije, kao što je to učinila Francuska primivši jedan brod s izbjeglicama s 234 osobe na brodu, trebali bismo se usredotočiti na solidarnost i ne gubiti iz vida širu sliku. Za usporedbu, samo prošle godine u Italiju je stiglo više od 100.000 migranata preko Sredozemnog mora.

Njemačka i Francuska obećale su Italiji da će preuzeti više od 7000 migranata u sklopu dobrovoljnog mehanizma solidarnosti. Jesu li to ispunile? Nimalo! Samo je 202 osobe iz Italije prebačeno u Njemačku i Francusku u sklopu tog mehanizma. Potrebno nam je više od puke solidarnosti na papiru Pariza i Berlina.

Na kraju, moramo preispitati kako Europa može spriječiti ljude da uopće poduzmu opasni prelazak. Politika gospodarskog razvoja i međunarodne trgovine imaju veliku ulogu. Međutim, ostaje činjenica da ljudi žele doći u Europu. Zato vjerujemo da bi trebalo oživjeti staru ideju o centrima za registraciju i prihvat izvan europskog teritorija. Koliko god je to moguće, ljudi bi trebali znati kakve su im perspektive prije nego što riskiraju svoje živote.

Zauzimamo se za temeljno pravo na azil, koje je ključni princip u našem odnosu sa ostatkom svijeta. Mi smo kontinent slobode i solidarnosti. Istovremeno su se razmjeri i složenost migracija radikalno promijenili. Europa se još uvijek nije prilagodila ovoj novoj stvarnosti. To je ono što treba učiniti na posebnom samitu 9. i 10. veljače.

Napomene urednicima

Klub zastupnika EPP-a je najbrojnija politička skupina u Europskom parlamentu s 176 zastupnika iz svih država članica

Drugi srodni sadržaj

6 / 54