Dokument o stajalištu o Rusiji

Rusija je važan susjed. Smatramo da se realistična i odgovorna strategija za odnose EU-a i Rusije mora temeljiti na načelima međunarodnog prava, vjerodostojnim mjerama odvraćanja i dosljednom pristupu u područjima od zajedničkog interesa radi jamčenja sigurnosti u susjedstvu EU-a i europskog mirovnog poretka. Ističemo važnost većeg ulaganja u suradnju s ruskim civilnim društvom i u potporu za njega radi jačanja demokratskih pokreta u Rusiji i izgradnje dugoročne osnove za odnose EU-a i Rusije. Potrebne su sankcije kao principijelna reakcija na svako flagrantno kršenje međunarodno priznatih granica i suverenosti država. One su se pokazale djelotvornim sredstvom odvraćanja daljnje ruske agresije u Ukrajini. Ustrajemo u tome da bi EU trebao biti spreman razmotriti donošenje daljnjih sankcija, uključujući ciljane sankcije protiv pojedinaca zbog nastavljenih aktivnosti Rusije.

Svojim unutarnjim razvojem i vanjskom politikom Rusija i EU izravno i neizravno utječu jedno na drugo i na države članice EU-a. Svjetski izazovi klimatskih promjena, energetske sigurnosti, neširenja oružja za masovno uništenje i borbe protiv terorizma i organiziranog kriminala zahtijevaju blisku suradnju. Stoga se EU i Rusija uvelike zanimaju za održavanje dobrih odnosa. Ponovna uspostava dobrih odnosa utemeljenih na uzajamnom povjerenju zahtijeva spremnost Rusije da ponovno izgradi povjerenje i mirnu suradnju.

Dosljednost u unutarnjim i vanjskim politikama EU-a ključ je koherentnije, djelotvornije i vjerodostojnije vanjske i sigurnosne politike EU-a, uključujući onu prema Rusiji. Države članice i EU trebali bi govoriti jednim glasom i djelovati usklađenim korakom. Pozivamo na konsolidaciju zajedničkih politika, posebno u području trgovine, financijskih usluga i transakcija, migracija, energije, upravljanja vanjskim granicama, informacija i kibersigurnosti.

Ne dovodeći u pitanje selektivan angažman s Rusijom na pitanjima od interesa za EU, ističemo da bi nastavak suradnje između EU-a i Rusije mogao biti predviđen samo uz uvjet da Rusija u potpunosti poštuje teritorijalnu cjelovitost i suverenost Ukrajine, uključujući Krim, da u cijelosti primjenjuje sporazume iz Minska (koji obuhvaćaju potpunu kontrolu granice od strane ukrajinskih vlasti, bezuvjetno povlačenje ruskih postrojbi i naoružanja te hitnu obustavu pružanja pomoći pobunjeničkim skupinama) i da prestane destabilizirati vojne i sigurnosne aktivnosti na granicama EU-a i njegovih susjeda. Klub zastupnika EPP-a odbija ruske doktrine prema kojima Rusija ima posebne interesne zone, a Rusi koji žive u inozemstvu posebna prava, te su te doktrine rezultirale namjernim djelovanjem na destabiliziranju Rusiji susjednih zemalja. Arbitrarna zabrana ulaska nametnuta nizu europskih političara i dužnosnika, uključujući aktualne i nekadašnje zastupnike u Europskom parlamentu, mora se smjesta i bezuvjetno ukinuti.

Ruski dužnosnici čije je djelovanje ili nedjelovanje omogućilo ili rezultiralo ratnim zločinima u Siriji i Ukrajini morat će se suočiti s međunarodnim kaznenim pravosuđem. Pozivamo Rusiju da u cijelosti surađuje u istrazi o rušenju zrakoplova na letu MH17, što bi se moglo smatrati ratnim zločinom.

Klub zastupnika EPP-a podržava pet vodećih načela za odnose EU-a i Rusije koje je Vijeće za vanjske poslove dogovorilo 14. ožujka 2016.:

• provedba sporazuma iz Minska kao glavni uvjet za ikakvu promjenu u stajalištu EU-a prema Rusiji,
• ojačani odnosi s istočnim partnerima EU-a i drugim susjedima, posebno onima u srednjoj Aziji,
• jačanje otpornosti EU-a (primjerice u pogledu energetske sigurnosti, hibridnih prijetnji ili strateške komunikacije),
• mogućnost selektivnog angažmana s Rusijom oko pitanja od interesa za EU i,
• potreba za ulaženjem u međuljudske kontakte i za podupiranjem ruskog civilnog društva.

Provedba sporazuma iz Minska

Održivo rješenje za rat u Ukrajini može se ostvariti samo uz potpunu provedbu sporazumâ iz Minska i bezuvjetno poštovanje suverenosti i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine. Ponavljamo najsnažniju osudu nezakonitog ruskog pripojenja krimskog poluotoka i trajne potpore militantima u istočnoj Ukrajini.

Nažalost moramo napomenuti da se sporazumi iz Minska ne provode u zadanome roku. Rusija i dalje pruža vojnu i financijsku potporu militantima. Nastavlja se ubijanje vojnika i civila. Promatrači OESS-a suočavaju se sa stalnim preprekama u pristupanju područjima pod nadzorom boraca koje podupire Rusija. Pozivamo na to da se promatračima OESS-a pruži neograničen pristup područjima pod nadzorom boraca koje podupire Rusija.

Sankcije koje se provode zbog ruskih aktivnosti destabilizacije stanja u istočnoj Ukrajini mogu se ukinuti tek nakon što se sporazumi iz Minska provedu u cijelosti. Usto, restriktivne mjere nametnute kao odgovor na nezakonito pripojenje Krima i Sevastopolja obustavit će se nakon što se krimski poluotok vrati Ukrajini. Rusija mora poštovati teritorijalnu cjelovitost i suverenost Ukrajine u okviru njezinih međunarodno priznatih granica. Međutim zasad ne samo da nema napretka u ruskoj provedbi sporazumâ iz Minska, već se stanje u nekontroliranim područjima istočne Ukrajine ozbiljno pogoršava, a ruske postrojbe i separatističke snage koje predvodi Rusija odgovorne su za većinu kršenja prekida vatre.

Ojačani odnosi s istočnim partnerima EU-a i drugim susjedima

EU treba pojačati suradnju sa zemljama Istočnog partnerstva radi jačanja njihovih demokratskih institucija, otpornosti i neovisnosti, posebno uzimajući u obzir ruske pokušaje prikrivenog utjecanja na zemlje Istočnog partnerstva sprečavanjem mnogih prodemokratskih reformnih inicijativa u tim zemljama. Uviđamo da je potrebno uspostaviti mehanizam za razmjenu informacija između EU-a i zemalja Istočnog partnerstva u području kibersigurnosti. Pozivamo države članice da povećaju pomoć Ukrajini, uključujući odgovarajuće sustave za obranu, u cilju odvraćanja od vojne eskalacije u istočnoj Ukrajini. EU ima snažan strateški, politički i gospodarski interes za jačanje svojih bilateralnih i multilateralnih odnosa sa zemljama srednje Azije. Politikom proširenja EU-a trebalo bi uspostaviti ravnotežu prema rastućem utjecaju Rusije na zapadnom Balkanu i njezinim pokušajima da dovede u opasnost euroatlantsku integraciju na zapadnom Balkanu.

Pozivamo države članice da ojačaju suradnju u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) sa zemljama Istočnog partnerstva koje dijele vrijednosti EU-a te su sposobne i voljne doprinijeti misijama i operacijama ZSOP-a.

Jačanje otpornosti EU-a

Sustavne hibridne prijetnje Rusije iziskuju snažne mjere odvraćanja i otpornost EU-a.

Informacijska strategija Kremlja dio je ruske politike kojom se nastoji oslabiti koherentnost EU-a i EU u cijelosti te ugroziti politike EU-a.

Osuđujemo ruske pokušaje potkopavanja demokratskih procesa u europskim društvima, pa i s pomoću sustavne i strateške uporabe dezinformacija i propagande te pružanjem potpore i financiranja radikalnim i ekstremističkim strankama u EU-u i izvan njega. Poduzeća koja se bave IKT-om moraju bolje surađivati u borbi protiv ruskih provokatora u društvenim medijima i botova ako žele nastaviti djelovati u EU-u. Kako bi se zaustavilo svako daljnje rusko upletanje u nacionalne izborne kampanje u Europi, Klub zastupnika EPP-a zalaže se za strože propise o financiranju političkih stranaka (posebno posredstvom zabrane izravnog ili neizravnog financiranja iz stranih izvora i povećane transparentnosti) u svim državama članicama. Pozivamo na veliku reviziju neizravnog ruskog financiranja europskih stranaka i zaklada. Klub zastupnika EPP-a poziva države članice da daju prednost istraživanju ruskog upletanja u izborne kampanje s pomoću hakiranja, dezinformiranja ili kibernapada. Pozivamo na strože sankcije protiv ciljanog hakiranja i krivotvorene objave osjetljivih podataka tijekom izbornih kampanja.

Pozdravljamo inicijative EU-a poput stvaranja radne skupine East StratCom u sklopu Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD). Sa žaljenjem primjećujemo da se zasad radna skupina East StratCom sastoji samo od 10 članova i da njezino osoblje uvelike sponzoriraju države članice u svojstvu upućenih nacionalnih stručnjaka. Pozivamo na to da radna skupina East Stratcom u sklopu ESVD-a bez daljnje odgode postane stalna struktura EU-a s odgovarajućim i održivim financiranjem i znatno brojnijim osobljem. Klub zastupnika EPP-a snažno potiče izradu učinkovite, dobro usmjerene strategije za komunikaciju i promicanje politika i vrijednosti EU-a koja je ujedno oblikovana po mjeri, posebno u Istočnom susjedstvu. Njome bi trebalo odaslati pozitivan signal tim društvima, ona bi trebala predstavljati stvarne koristi nastale konkretnim politikama poput liberalizacije viznog režima i povećati razinu osviještenosti javnosti o aktivnostima dezinformiranja koje provode vanjski akteri. Potičemo blisku suradnju s Europskom zakladom za demokraciju u tom području.

Postoji temeljna potreba za profesionalnim, neovisnim i etičkim novinarstvom koje se temelji na činjenicama, posebno u medijima na ruskom jeziku, radi suprotstavljanja lažima i pogrešnim informacijama te potreba da se istakne hitnost osposobljavanja i obrazovanja novinara u tom području. Ističemo važnost podizanja razine osviještenosti, obrazovanja i internetskih medija za građane EU-a s jedne te u regijama Istočnog partnerstva i zapadnog Balkana s druge strane kako bi ih se osposobilo da kritički analiziraju medijski sadržaj i prepoznaju propagandu. EU treba pružati potporu projektima usmjerenima na promicanje i razvoj visokih novinarskih standarda, slobode medija i nepristranih i pouzdanih informacija u Rusiji.

Energetska politika važan je element vanjske politike EU-a. Snažno podupiremo brzo dovršenje integrirane europske energetske unije, posebno povezanost nacionalnih energetskih mreža kako bi se znatno smanjila ovisnost pojedinih država članica o vanjskim dobavljačima energije, osobito o Rusiji. Snažno potičemo države članice da uzimaju u obzir europske strateške interese i slijede načela solidarnosti prije ulaženja u isključive energetske ugovore s Rusijom. Istočne partnere valjalo bi integrirati u buduću europsku energetsku uniju.

Vjerujemo da projekt plinovoda „Sjeverni tok 2” nije u skladu s energetskom politikom EU-a, da se njime povećava ovisnost EU-a o opskrbi ruskim plinom i da on čini prijetnju unutarnjem tržištu plina u EU-u. Taj projekt također nije kompatibilan s osnovnim načelima politike Istočnog susjedstva, kao ni s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a. Stoga pozivamo institucije EU-a da provedu dubinsku procjenu usklađenosti projekta „Sjeverni tok 2” s pravom EU-a i da ga prema potrebi blokiraju, da se pobrinu za to da se sve relevantno zakonodavstvo EU-a poštuje u potpunosti te da sklope pravni sporazum s Rusijom o energetskoj infrastrukturi na razini EU-a. Pozivamo institucije EU-a da zajamče da sve morske i kopnene cjevovodne infrastrukture koje vode u EU ni na koji način ne ugrožavaju strategiju energetske unije EU-a i da se njima upravlja u skladu sa zakonodavstvom EU-a, posebno u pogledu trećeg energetskog paketa, pravila o sigurnosti opskrbe plinom te pravila o tržišnom natjecanju i okolišu.

Rusija iskorištava nepostojanje međunarodnog pravnog okvira u područjima poput kibersigurnosti i izostanak odgovornosti u reguliranju medija te svaku nejasnoću u tim područjima okreće u svoju korist. Osuđujemo hibridno ratovanje protiv Ukrajine i namjerno upletanje u izborne i demokratske procese. Europa treba znatno pojačati svoje pojedinačne i kolektivne kapacitete u pogledu kibersigurnosti i kiberobrane, provoditi procjene rizika, pratiti kiberprijetnje i izrađivati strategije o načinima suprotstavljanja kibernetičkom i informacijskom ratovanju. Za unapređenje kibersigurnosnih rješenja moramo razviti europsku industriju kibersigurnosti uz veću angažiranost u istraživanju.

Selektivni angažmana s Rusijom oko pitanja od interesa za EU

Smatramo da je važno pronaći načine za smirivanje trenutačnih napetosti i voditi konstruktivan dijalog s Rusijom radi utvrđivanja mjera usmjerenih na smanjivanje rizika od opasnih nesporazuma i pogrešnih procjena. Veća obostrana transparentnost kad je riječ o vojnim aktivnostima i aktivnostima graničnih službi važna je kako bi se izbjegli kopneni, zračni i pomorski incidenti s Rusijom.

Podupiremo dijalog u područjima od zajedničkog interesa, kao što su borba protiv terorizma, neširenje oružja za masovno uništenje, kontrola oružja i trgovine, kako bi se Rusija pridržavala međunarodnih ugovora i sporazuma.

U gospodarstvu i trgovini EU i Rusija silno će profitirati od poboljšanih odnosa. Međutim, dok Ruska Federacija u potpunosti ne odgovori na ozbiljnu zabrinutost Europske unije iznesenu u ovom dokumentu, uključujući cjelovitu provedbu sporazumâ iz Minska, EU neće tražiti niti pristati na povećanje trgovinskih i gospodarskih odnosa s Ruskom Federacijom. Nadalje, bilo kakvim raspravama ili radu na svim formalnim sporazumima između Europske unije, njezinih država članica i Ruske Federacije, ili u svim tijelima ili trgovinskim sporazumima u kojima je Rusija sudionica, mora prethoditi cjelovita provedba Protokola o pristupanju WTO-u i drugim obvezama u okviru WTO-a[1] od strane Rusije. Europskom poljoprivrednom sektoru, pogođenom ruskim embargom koji je uslijedio nakon uvođenja sankcija EU-a, potrebna je odgovarajuća gospodarska zaštita.

Temeljitom promjenom u agresivnoj politici Rusije prema EU-u i njegovim državama članicama omogućilo bi se poduzimanje daljnjih koraka u provedbi važnih projekata i prijedloga za intenzivniju suradnju. EU i njegove države članice moraju podupirati i motivirati pozitivna događanja u Rusiji.

U Siriji neće biti moguće poraziti terorizam bez političkog rješenja. Osuđujemo ruske vojne akcije u Siriji koje su dovele do još većeg broja civilnih žrtava. Rusija mora učiniti sve u svojoj moći da iskoristi svoj utjecaj na Assadov režim da zaustavi tu tragediju i učinkovito doprinese smirivanju nasilja. Ako je Rusija spremna pozitivno koristiti svoj utjecaj i ako prestane prouzročivati netrpeljivost, postoji spremnost da se s njom surađuje na rješavanju sukoba u Siriji radi postizanja političkog rješenja.

EU je oduvijek otvoren i voljan sudjelovati u konstruktivnom dijalogu u okviru međunarodnog prava i upravljanja.

Ulaženje u međuljudske kontakte i podupiranje ruskog civilnog društva

Pozdravljamo spremnost na pružanje veće potpore ruskom civilnom društvu i ulaženje u međuljudske kontakte, posebno s mladima u Rusiji i u EU-u. Ističemo da je potrebno poticati ljude da sudjeluju u razvoju istinskog i nezavisnog civilnog društva, unatoč pogoršanju stanja ljudskih prava, uključujući prava na slobodu izražavanja, udruživanja i okupljanja te prava pripadnika zajednice LGBTI, poput onih u Čečeniji gdje je nedavno došlo do čistke usmjerene protiv njihove zajednice.

EU se potiče da stupi u kontakt s ruskim dužnosnicima na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini posredstvom svih platformi i organizacija civilnog društva koje su sklone izradi vizije političkih i diplomatskih odnosa s EU-om koji se temelje na partnerstvu i suradnji.

Predlažemo da se dodijele dodatna financijska sredstva za programe kojima se podupiru nedržavni akteri, kao što su Europska zaklada za demokraciju i Europski instrument za demokraciju i ljudska prava, radi rješavanja pitanja ljudskih prava u Rusiji. Moraju se ojačati vladavina prava i demokratska načela.

Ističemo važnu ulogu EU-a u podupiranju demokratskih procesa, ljudskih prava i njihovih branitelja te civilnog društva u područjima u sukobu ili nakon sukoba u koja je uključena Ruska Federacija.

Smatramo da okvirne inicijative kao što su Obzor 2020. i Erasmus + valja ojačati.

Nastavit ćemo procjenjivati događanja u odnosu s Rusijom i nastojat ćemo unapređivati i prilagođavati odgovarajuće mjere i smjernice o tome kako postupati s Rusijom, na međuparlamentarnoj razini kao i u svakodnevnoj interakciji.

[1] Do mjere u kojoj bi ti sporazumi trebali uključivati države osim EU-a, njegovih država članica i Ruske Federacije, članstvo tih država u WTO-u i njihovo puno poštovanje obveza u okviru WTO-a također je preduvjet za te sporazume.