Europa spremna za 21. stoljeće: pet točaka za bolju Europu

15.02.2017

Europa spremna za 21. stoljeće: pet točaka za bolju Europu

Publikacija picture

1. Zašto nam je potrebna Europa? Želimo osigurati europski način života.

Europljani su suočeni s dosad neviđenim izazovima te se boje gubitka kontrole i utjecaja nad svojom svakodnevicom. Neki od tih izazova proizlaze iz tehnologije i gospodarstva: digitalizacija, globalizirana ekonomija i klimatske promjene. Drugi su uzrokovani vanjskim faktorima: ratovi na Bliskom istoku, nekontrolirane migracije i terorizam, agresivna Rusija koja prijeti slobodi i miru, kao i Sjedinjene Američke Države koje se sve više okreću sebi samima. Treći su izazovi pak česta pojava u Uniji: strukturna nezaposlenost, sve starije stanovništvo, rast političkog nacionalizma i nedostatak kohezije.

Neki izazovi iziskuju odgovor Zajednice, dok je za druge potreban koordiniran pristup država članica. Imajući sve te izazove u vidu, Europa je naša polica životnog osiguranja u svijetu koji se drastično mijenja. Bez EU-a države članice bile bi oslabljene i prepuštene milosti svjetskih događaja. Istinsko domoljublje znači i snažan europski duh.

2. Što pokreće naš klub zastupnika? Zalaganje za ujedinjenu Europu!

Podupiremo europsku ideju jer vjerujemo u europski narod. Zajedničkim radom tijekom više od 70 godina europski je narod ostvario mir, slobodu te gospodarsko i socijalno blagostanje kakvo naš kontinent nikad prije nije doživio. Dobro smo svjesni zabrinutosti Europljana kad je riječ o njihovim radnim mjestima, prihodima i mirovinama, njihovu identitetu, budućnosti voljenih obitelji i želji za zajedničkim ostvarenjima i sigurnošću pojedinaca. Mi ne vjerujemo u strah. Samo u rješenja. Zalažemo se za europski način života koji podrazumijeva slobodu, demokraciju, suradnju, sigurnost i nadu, a ne ugnjetavanje, diktaturu, sebičnost, mržnju i bijes. Po tome se razlikujemo od populista i s desnice i s ljevice.

Nadahnjuju nas naša zajednička povijesna iskustva, judeokršćanske vrijednosti i humanističko razmišljanje. Stoga se bezuvjetno zalažemo za ljudsko dostojanstvo, demokraciju, osobnu slobodu, ravnopravnost, pravdu i solidarnost. Kao klub zastupnika koji čine kršćanski demokrati i oni na desnom centru političkog spektra, želimo bolju budućnost za sve Europljane. Zalažemo se za društvo koje ne zapostavlja nikoga i u kojemu je solidarnost pokretačka sila socijalne kohezije i zajedničkih ciljeva. Vjerujemo u individualni potencijal pojedinaca za stvaranje života kakvog žele. Umjesto da pokušavamo upravljati životima ljudi ili jednostavno zauzmemo potpuni laissez faire stav, mi se borimo za poduzetništvo, trgovinu, obrazovanje, istraživanje, inovacije, tržišno gospodarstvo i socijalnu odgovornost uz visokokvalitetne standarde. Zahvaljujući tome, radimo na snažnijoj i boljoj Europskoj uniji.

Istodobno smo uvjereni da se i EU i države članice moraju strogo pridržavati vladavine prava i europskih demokratskih načela. Etička načela i borba protiv korupcije preduvjeti su za ponovno stjecanje povjerenja građana. Naše vrijednosti iziskuju poštovanje jasnih uvjeta određenih u kriterijima iz Kopenhagena i Ugovoru iz Lisabona, ne samo tijekom procesa pristupanja nego i u svojstvu punopravnih država članica. Države članice moraju ispunjavati utvrđene uvjete, uključujući integracijsku sposobnost EU-a kao dio kriterija iz Kopenhagena. Članice EU-a mogu postati samo one države koje se geografski većim dijelom nalaze u Europi. Turska ne može postati punopravna članica EU-a jer bi to i Europsku uniju i Tursku dovelo u osjetljiv položaj. Zato želimo da Turska bude dio skupine partnerskih zemalja oko EU-a koje još ne mogu ili neće pristupiti Uniji.

Čvrsto vjerujemo da ćemo uz aktivnu podršku naroda biti u stanju stvoriti Europu kakvu želimo vidjeti: ujedinjenu, konkurentnu, pravednu i aktivnu zajednicu ponosnih nacionalnih država. Iz tog razloga smo duboko predani četirima slobodama Europe: slobodnom kretanju robe, kapitala, usluga i ljudi. Te se slobode ne mogu dovoditi u pitanje. Na njima počiva ujedinjena Europa i oblikovanje bolje budućnosti. Ne treba nam Europa zidova i mržnje. Ne pristajemo na to da se jedna zemlja vodi isključivo vlastitim interesima, nauštrb drugih. Naprotiv, potrebna nam je ujedinjena i snažna Europa koja će nam omogućiti da se suočimo s izazovima koji su pred nama sljedećih godina, i lokalno i globalno.

3. Kakva nam je Europa potrebna? Želimo Europu koju naši građani grade za sebe!

Odgovor na referendum o Brexitu ne može biti više ili manje Europe. Odgovor uključuje bolju suradnju među Europskom unijom i njezinim državama članicama. Unija i nacije koje je čine nisu u proturječnosti. Upravo suprotno, one pripadaju zajedno. Europska unija može uspješno djelovati jedino ako su sve njezine države članice uspješne i ako na obje razine postoji konstruktivna suradnja. Ta pametnija suradnja mora uključivati i građane. Potrebno je više pozornosti usmjeriti na to što naši građani kažu o budućnosti Europe. EU mora postati istinska građanska unija.

Želimo poboljšati parlamentarnu demokraciju u EU-u te uvesti dva doma, koje bi činili Europski parlament i Vijeće ministara. U skladu s time treba izmijeniti statut Vijeća. Specijalizirane konfiguracije Vijeća trebaju postati odbori Vijeća koji bi se javno sastajali kao redovna zakonodavna tijela. Europska komisija, kao izvršno tijelo, treba djelovati proaktivnije kao čuvar Ugovorâ i pravilne provedbe propisa EU-a. Želimo da Europski parlament (EP) bude čuvar demokracije. U tu svrhu treba povećati svoj kapacitet da potiče Komisiju na poduzimanje zakonodavnih inicijativa i da ih nadzire. Pravne mogućnosti istražnih odbora EP-a moraju postati veće kada su u pitanju interesi građana. Kako bi se potencirali rezultati europskih izbora i povećala volja glasača, praksa odabira vršnog kandidata („Spitzenkandidatenprozess”) mora postati snažnija i trajna. Podržavamo jedinstveni institucionalni okvir EU-a. To znači da parlamentarna dimenzija europodručja mora ostati u okviru Europskog parlamenta.

EU se mora usredotočiti na svoje glavne zadaće. EU mora naučiti stati postrani i djelovati samo kad je to potrebno. Građani EU-a ne žele Europu koja se gubi u detaljima nego onu koja djeluje kada može donijeti razliku. Zato nam je potrebno objašnjenje o razgraničenju nadležnosti EU-a i država članica na nacionalnoj razini, u cilju bolje primjene načela supsidijarnosti i proporcionalnosti. Europa mora djelovati razmjerno izazovima s kojima se suočava.

Oni koji donose odluke za njih moraju i snositi odgovornost. Građani moraju biti u stanju točnije prepoznati koja je institucija odgovorna za koju odluku u postupku donošenja politika u EU-u. Moraju im se ponuditi jasne političke alternative u dublje politiziranom procesu. Metoda Zajednice najučinkovitiji je i najtransparentniji postupak odlučivanja, uz glasovanje kvalificiranom većinom u Vijeću i uz Europski parlament koji u potpunosti ispunjava svoju ulogu predstavnika naroda. Dokaz tomu je unutarnje tržište. Potrebno je stati na kraj čestim zastojima u Vijeću i Europskom vijeću, gdje pojedinačne države članice sprečavaju temeljne odluke i često vrše pritisak na druge države članice s konkretnim zahtjevima u drugim područjima. Nadalje, uvjet jednoglasnosti mora postati iznimka. Vijeće se treba koristiti glasovanjem kvalificiranom većinom, kako je predviđeno Ugovorima. Međuvladin pristup s vremena na vrijeme možda bude potreban za pokretanje projekata, no to mora ostati iznimka. Učinkovito upravljanje na europskoj razini također je preduvjet osiguranja brzog donošenja odluka bez nepotrebnih odgoda. Potrebno je smanjiti broj povjerenika, kao što je prvotno predviđeno Ugovorom iz Lisabona, kako bi se napravilo mjesta za fokusiraniji i učinkovitiji kolegij povjerenika s uistinu relevantnim resorima.

Odluke EU-a su obvezujuće. Svaka država članica mora provoditi odluke donesene na europskoj razini. EU mora imati nadležnost i kapacitet za jamčenje provedbe donesenih zakona. Valja povećati provedbeni kapacitet Europske komisije, uz suglasnost i kontrolu Europskog parlamenta i Vijeća. Europski parlament mora se više usredotočiti na nadzor i provedbu. U svrhu provedbe tih zadaća, uvjereni smo da Unija i države članice moraju djelovati u potpunom međusobnom poštovanju i u skladu s načelom iskrene i odane suradnje.

Europom se mora upravljati „pametno” kako bi se smanjila pretjerana birokracija. Naša politika uključuje odlučno skraćivanje birokratskih postupaka i regulatornog opterećenja, osobito kako mala i srednja poduzeća ne bi morala pratiti nepotrebna pravila. Uvjereni smo da će građani prihvatiti europsku ideju jedino ako EU ne pribjegava pretjeranoj regulativi i poštuje nadležnosti država članica i regija. Stoga se zalažemo za neovisniju evaluaciju procjena učinka te sukladnosti s načelom supsidijarnosti. Namjera nam je uspostaviti neovisno regulatorno kontrolno vijeće radi procjene birokratskih postupaka i zakonodavne nadležnosti. Štoviše, smatramo da su obvezna testiranja malih, srednjih i novoosnovanih poduzeća (start-up) ključni instrument u zakonodavnom procesu u okviru kojeg se uzimaju u obzir problemi s kojima se suočavaju manja poduzeća.

4. Na koja se prioritetna područja Europa treba usredotočiti?

Sigurnost u slobodi te blagostanje u socijalnom tržišnom gospodarstvu sa socijalnom dimenzijom bili su i ostali dva temeljna načela europske integracije. U tom su duhu i suočavajući se s glavnim izazovima svojega vremena utemeljitelji Europe razvili uniju mira i slobode, pri čemu je sljedeća generacija produbila ekonomsku i monetarnu uniju. Današnja Europa mora ponovno oživjeti duh zajedničkog djelovanja kako bi kontinentom zavladali sigurnost, stabilnost i prosperitet.

Europski mirovni projekt mora popratiti sigurnosna unija.

Mir i sloboda u Europi danas nisu ugroženi ratovima među državama članicama. Današnje prijetnje ponajprije proizlaze iz regionalnih sukoba, hibridnog ratovanja, asimetričnih sukoba i međunarodnog terorizma. Europa mora postati stabilno uporište u sve nesigurnijem svijetu. Stoga je potrebno dodatno razviti EU u sigurnosnu uniju.

Želimo ambicioznu zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku.

Želi li imati utjecaja na međunarodnoj sceni, EU mora nastupati jednoglasno. Zato je potrebno više usklađenosti među EU-om i državama članicama u svim međunarodnim organizacijama te, kada je to moguće i primjereno, zajedničko zastupanje. Poboljšanje zajedničke sigurnosne i vanjske politike nužno je za EU kako bi se porazio terorizam, uspostavio mir, stabilnost i red u susjedstvu te ograničile autokracije. Čak i uspostava Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu te Europskog tijela za civilnu zaštitu podrazumijevaju razvoj vojnih kapaciteta. Klub zastupnika EPP-a zalaže se za uspostavu europske obrambene unije s EU-om koji jamči vlastitu obranu i pruža sigurnost. Želimo istinsku europsku obrambenu politiku koja podrazumijeva osnivanje stalnih operativnih sjedišta, strukturiranu suradnju i razmjenu informacija te borbene skupine EU-a u svakom trenu spremne na djelovanje. Zalažemo se za ostvarenje punog potencijala odredbi Ugovora iz Lisabona o zajedničkoj sigurnosti. Obrambena unija treba osnažiti naše vanjsko djelovanje i angažmane, bilo u okviru UN-a, NATO-a ili koalicija voljnih država. Vrlo bliska suradnja s SAD-om ključna je za sigurnost cijele Europe. Moramo što prije izgraditi sigurnosnu uniju i omogućiti državama članicama posebno izloženima prijetnji međunarodnog terorizma da zajednički djeluju. Stoga smo u tom području spremni prihvatiti Europu različitih brzina u okviru Ugovorâ. Naš su dugoročni cilj europske oružane snage.

Čvrsto vjerujemo da je i borba protiv terorizma dužnost EU-a.

Europska reakcija na nedavne terorističke napade u Francuskoj, Belgiji, Njemačkoj i drugdje je nedvosmislena: Europa se mora držati zajedno. Teroristi ne uspijevaju u svom naumu da prestraše i paraliziraju Europu. Klub zastupnika EPP-a politička je sila koja se zalaže za sigurnost Europe i to će i ostati. Za nas je sigurnost Europe na prvom mjestu: potrebna je bolja i snažnija europska suradnja i integracija kad je riječ o razmjeni informacija među obavještajnim službama i tijelima kaznenog progona te razmjeni najboljih praksi u pogledu preventivnih i represivnih postupaka usmjerenih protiv radikalizacije i terorizma. Ključno je za nas da se žrtvama terorizma posveti posebna pažnja, da jamčimo i osiguramo njihova odgovarajuća prava, podršku i zaštitu te da se zahvaljujući pravdi očuva njihovo dostojanstvo i sjećanje na njih, sada više nego ikada prije. Sve relevantne europske baze podataka moraju biti interoperabilne i dostupne nadležnim europskim agencijama i nacionalnim tijelima kaznenog progona na terenu kako bi se osigurala najbolja zaštita građana i granica EU-a. Istovremeno moramo ulagati u mnogo pametniju sigurnosnu tehnologiju za zaštitu ljudi, primjerice u razvoj skenera za lice i poboljšanje sustava profiliranja. Nadalje, Europi je potreban pravni okvir primjeren za nošenje s različitim terorističkim prijetnjama. Europa je naše jamstvo sigurnosti i slobode. U borbi protiv terorizma uvijek moramo poštovati načelo vladavine prava.

Sav trud moramo uložiti u bolji nadzor svojih granica.

Priljev izbjeglica i ekonomskih migranata u Europu doveo je do ruba naš kapacitet da se nosimo s time na europskoj, ali i na nacionalnim i lokalnim razinama. Uvijek smo podržavali zajednički europski pristup zaštiti vanjskih granica. Nedavno osnovanu Europsku graničnu i obalnu stražu treba u potpunosti osoviti na noge i opremiti. Međutim, moramo i kontrolirati i regulirati broj migranata koji ulaze u Europsku uniju. Nakon nedavnih kriznih godina, moramo razviti fleksibilan i održiv „pravedni mehanizam” koji bi omogućio pravedniju raspodjelu odgovornosti i solidarnosti među državama članicama. EU bi ponajprije trebao osiguravati pomoć i zaštitu izbjeglicama u trećim zemljama u krizi te u susjednim područjima. Europska unija trebala bi biti ta koja odlučuje tko zadovoljava uvjete za zaštitu unutar Europe. Schengenski sustav moramo očuvati i produbiti. EU mora ažurirati svoju zajedničku politiku azila kako bi učinkovito zaštitio izbjeglice i progonjene ljude koji zaslužuju zaštitu u skladu s našim kršćanskim i humanitarnim vrijednostima te što prije vratio one koji takvu zaštitu ne zaslužuju. Nadalje, moramo se ozbiljnije prihvatiti rješavanja temeljnih uzroka migracija te uspostaviti mir u južnom susjedstvu EU-a, pospješiti gospodarski razvoj u Africi i osmisliti planove za smanjenje nestabilnosti u tim regijama.

Ekonomska i monetarna unija mora biti popraćena unijom inovativnosti.

Trebat će nam pravednije socijalno tržišno gospodarstvo, nova radna mjesta, blagostanje i socijalna pravda. U gospodarskom svijetu koji je sve više međusobno povezan i ovisi o inovacijama nećemo na održiv način postići taj cilj gomilanjem duga i poticanjem politike izolacije. Digitalizacija i globalizacija prije bi ili poslije odnijeli mnogo toga što nam je u Europi dragocjeno. Nema boljih poticaja za rast od povoljnih gospodarskih uvjeta. Zbog toga se zalažemo za strukturne reforme i usmjereno ulaganje, pravedno oporezivanje, pravedne trgovinske sporazume, ponovno preuzimanje vodstva u inovacijama i konačnu uspostavu jedinstvenog tržišta. Osim toga, uvjereni smo da je proračunu EU-a potreban sustav istinskih vlastitih sredstava, u skladu s preporukama iz Montijeva izvješća o financiranju EU-a u budućnosti.

Vjerujemo u stabilne financije, punu zaposlenost i blagostanje.

Do budućeg blagostanja možemo doći samo konkurentnim gospodarstvom. Korijen nezaposlenosti mladih u velikim dijelovima Europe loše je upravljanje u prošlosti, a ne sadašnji pakt o stabilnosti. Zalažemo se za fiskalnu stabilnost i konkurentnost na temelju strukturnih reformi. Stabilne financije, puna zaposlenost i blagostanje nisu proturječni, nego ih je zajedno moguće postići samo dugoročno. Isto tako, socijalno tržišno gospodarstvo ne može prihvatiti porezne oaze i porezne prijevare. Potrebni su nam pravedni standardi za oporezivanje u okviru Europske unije i izvan njezinih granica. Euro je valuta cijele Europske unije. Ljudi će steći povjerenje u naš gospodarski poredak jedino ako euro bude stabilan. Nadalje, želimo dovršiti ekonomsku i monetarnu uniju poboljšanjem gospodarske vladavine u Europskoj uniji, posebno u europodručju. Treba razmotriti ideju ograničavanja nacionalnog duga, kao i uspostavu pravilnog postupka u slučaju nepodmirivanja državnog duga. Stabilnoj valuti potrebna je stabilna struktura u okviru EU-a te djelotvoran mehanizam za vlastitu stabilnost. Zbog toga smo posvećeni paktu o stabilnosti, popraćenom ambicioznim paktom o ulaganjima kako bi se diljem Europe dugoročno postigla puna zaposlenost. Junckerov plan za strateška ulaganja može dati tek početni zamah, u sinergiji s kohezijskim fondovima i zajedničkom poljoprivrednom politikom. Moramo podržavati sličnije projekte. Potrebna su nam daljnja ulaganja koja ne pokreću dugovi nego ideje. Europi nisu potrebni neusmjereni paketi poticaja nego dugoročni ulagački poticaji i odgovarajući uvjeti za tržište kapitala.

Socijalnu dimenziju smještamo u središte socijalnog tržišnog gospodarstva.

Europa je izašla iz gospodarske i financijske krize, ali previše je ljudi i dalje nezaposleno. Stoga smo uvjereni da izgradnja stabilnog europskog socijalnog programa mora biti dio našeg ekonomskog modela i srž načela solidarnosti, dostojanstva i socijalne pravde Kluba zastupnika EPP-a u cilju rješavanja korijena problema socijalne i teritorijalne nejednakosti u Europi.

Vjerujemo da je slobodna trgovina pokretač blagostanja i novih radnih mjesta.

Najbolji su poticaji za ulaganja povoljni gospodarski uvjeti. Zalažemo se za pravedne sporazume o slobodnoj trgovini kako bi globalizacija djelovala u korist naših građana. U okviru slobodne trgovine ne ukidaju se samo carine nego se i poboljšavaju socijalni standardi, štite potrošači i socijalno tržišno gospodarstvo. Samo ćemo s pravednom slobodnom trgovinom biti u mogućnosti na globalnoj razini održati socijalne, ekološke i tehnološke standarde i istovremeno poboljšati životne uvjete u partnerskim zemljama, primjerice borbom protiv dječjeg rada. Bezuvjetno isključenje slobodne trgovine nema ekonomske osnove i duboko je nesocijalno. Europa i države članice radije se moraju usredotočiti na stvaranje radnih mjesta i zaštitu poduzeća od prodaje. Slobodna je trgovina u oba slučaja neizbježna. Europska unija i njezine institucije isključivo su nadležne za zajedničku trgovinsku politiku Unije, u obliku u kojem to jamče Ugovori. Države članice imaju punopravni glas u Vijeću kroz svoje demokratski izabrane vlade. Trebale bi se suzdržati od kratkovidnog iskušenja uvođenja novih sudionika koji bi mogli uložiti veto iz isključivo političkih razloga, čime bi sklapanje bilo kakvog novog trgovinskog sporazuma bilo gotovo nemoguće.

Želimo poticati inovacije.

Tijekom posljednjih 500 godina Europa je bila kreativno središte svijeta. U Europi je došlo do velikih globalnih inovacija. Google i Facebook, primjerice, dokaz su da se ta slika izmijenila. Europa mora ponovno biti ta koja podiže letvicu. Trebaju nam novi i ambiciozni projekti kakav je Airbus bio u svom začetku. Na taj bi način ljudi uvidjeli da Europa nije regulatorna agencija nego vrelo ideja za kvalitetniji život. Želimo poticati inovacije i ekonomsku snagu Europe iskoristiti radi povećanja inovativnosti. Europa mora zadržati vodstvo u biogospodarstvu i kružnom gospodarstvu te ponovno preuzeti tehnološki i digitalni primat stvaranjem zajedničkog prostora za istraživanje, inovacije i otvorenu znanost, i to tako da se znanstveni rezultati pretoče u inovacije u realnoj ekonomiji te da se industrija digitalizira.

Digitalno osnaživanje građana i poduzeća mora biti europski prioritet te treba ukloniti nepotrebne prepreke prekograničnom razvoju e-trgovine i pristupu kulturi. Opipljivi i brzi rezultati također ovise o novim poslovnim modelima i o širim potrošačkim izborima na jedinstvenom tržištu koje je u potpunosti funkcionalno i integrirano. Pravila jedinstvenog tržišta moraju se prevesti u digitalni svijet.

Digitalno jedinstveno tržište, sa svojih 510 milijuna potrošača, može nas dovesti do ostvarenja punog potencijala, učiniti Europu predvodnikom i povećati njezinu globalnu konkurentnost. Klub zastupnika EPP-a smatra da europski prioriteti moraju biti povezivost, a samim time i razvoj infrastrukture, rad na industriji 4.0, uklanjanje prepreka e-trgovini i digitalno osnaživanje građana i poduzeća, osobito malih, srednjih i novoosnovanih poduzeća (start-up). U tu svrhu EU mora stvoriti povoljno okruženje za ulaganja, povećati koordinaciju upravljanja spektrom, razviti digitalne vještine i pismenost te izgraditi povjerenje među svim partnerima u svijetu podataka kako bi se izgradilo konkurentno gospodarstvo koje se temelji na podacima. EU mora uspostaviti zakonodavni okvir za novo gospodarstvo kako bi se izbjegla daljnja fragmentacija diljem država članica. Provedba digitalnog jedinstvenog tržišta i energetske unije ključna je za ostvarenje tih ciljeva.

Nadalje, želimo pokrenuti konkretne projekte, primjerice prepoznavanje glasa, robotiku i umjetnu inteligenciju, superračunala, mobilne mreže pete generacije te pametne gradove i sela, kako bi pomogli Europi u ostvarenju njezina inovacijskog potencijala. Europa bi svoje inovacijske kapacitete trebala kombinirati s kreativnošću. U digitalnom dobu razliku ne može donijeti isključivo napredna tehnologija. Ono što donosi razliku u sve konkurentnijem sektoru informacijske tehnologije kapacitet je poduzeća da tehnologiju pretvore u način života. Europa može postati jedinstveno mjesto na svijetu za inovacije i kreativnost.

U isto vrijeme Europa se mora na kvalitetniji način nositi s glavnim istraživačkim pitanjima našeg doba, primjerice borbom protiv raka ili tehničkim rješenjima za klimatske promjene, i to razvojem glavnih projekata. Proračun EU-a mora se u skladu s time bolje usmjeriti i reorganizirati. Europa mora kvalitetnije ulagati u svoju budućnost i manje sredstava izdvajati za stare strukture. Europa mora nuditi sve više rješenja za hitne probleme s kojima se čovječanstvo suočava.

Naposljetku, uvjereni smo da Europa mora preuzeti vodeću ulogu u izradi novog modela rasta koji se temelji na održivom i kružnom gospodarstvu kako bi se zaštitili naši prirodni resursi. Većina naših problema povezanih s okolišem može se riješiti samo na europskoj razini jer onečišćujuće tvari ne mare za granice. Stoga se zalažemo za pristup koji se temelji na tržištu prema kojemu europska politika okoliša treba pomoći industriji u inovacijama i potrošačima u rješavanju problema te pritom zadržati konkurentnost.

5. Želimo promicati Europu mladih i donijeti vedru budućnost našim društvima i europskim obiteljima.

Europa mora postati pokretač međugeneracijske pravde i solidarnosti. Borimo se za blistaviju budućnost obitelji u različitim područjima politika. Osiguranje održive i pravedne društveno-gospodarske politike srž je boljeg života za sve obitelji. Nadalje, želimo produktivnu razmjenu ideja o nošenju s demografskim izazovima između različitih europskih regija. Daljnjom ekonomskom, fiskalnom i političkom integracijom i proračun EU-a morat će se prilagoditi, ali pritom zadržati svoja temeljna načela: ulaganje u konkurentnost, radna mjesta za mlade i više kohezije među državama članicama.

Istovremeno moramo podržati europski identitet budućih generacija. Što više mladih trebalo bi iz prve ruke iskusiti „Europu”. Želimo uvesti svježe i značajne interaktivne projekte usmjerene na mlade Europljane, primjerice karta za Interrail za 18. rođendan. To će mladim Europljanima omogućiti ne samo da otkriju ljepotu i raznolikost kontinenta, nego i stvoriti cijeli niz novih mogućnosti za europske regije i gradove da povežu svoje projekte s europskim konceptom. Osim toga, želimo poboljšati program Erasmus, i za sveučilišne studije i za stručno osposobljavanje. Želimo uvesti načelo prema kojemu bi Erasmus bio moguć za sve mlade, neovisno o tome čime se bave. Želimo se zalagati za mlade poduzetnike potičući njihova novoosnovana poduzeća (start-up) i inovativna mala i srednja poduzeća da se prijavljuju za financiranje EU-a.

Europljani će moći djelovati zajedno jedino ako budu mogli razumjeti jedni druge. Stoga želimo da se dio proračuna EU-a izdvoji za poticanje vještina za uspjeh u 21. stoljeću u svim državama članicama. Svako dijete mora imati pristup kvalitetnom obrazovanju i mogućnostima, što je odgovornost država članica, učenja stranih jezika, stjecanja digitalnih, kreativnih, analitičkih i kritičkih vještina, i to na temeljitiji način nego što je to moguće danas. Najveći adut Europe njezin je ljudski kapacitet. Potpunim razvojem vještina mladim Europljanima pružamo najbolje jamstvo sigurne i blistave budućnosti.

*

Europska unija nalazi se na raskrižju i naš je kolektivni izazov i individualna odgovornost približiti se svakom građaninu i stupiti u kontakt s njim kako bi svaki Europljanin stekao povjerenje u taj jedinstveni projekt na kojem se već desetljećima radi i ponovno bio ponosan na njega, u cilju mira i blagostanja svoje djece.