Europski parlament potvrdio novi zakon, građani će imati kvalitetnije i brže liječenje

Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu usvojen je konačni tekst sporazuma o europskom prostoru za zdravstvene podatke tj. EU digitalnoj zdravstvenoj putovnici, zakonodavnog akta na kojem je hrvatski zastupnik Tomislav Sokol u ime Parlamenta pregovarao posljednjih mjeseci s Vijećem. Sporazum je usvojen velikom većinom glasova na plenarnoj sjednici, s čak 445 glasova za, 142 protiv i 39 suzdržanih. Predviđeno je da novi europski zakon stupi na snagu na jesen ove godine, a prva faza zakona u državama članicama počet će se primjenjivati nakon dvije godine, dakle koncem 2026.

„U svakom trenutku zdravstveni radnici u EU generiraju i upotrebljavaju brojne bitne zdravstvene podatke koji su im neophodni za spašavanje života pacijenata. No, zbog složenih pravila i procedura između država članica EU postoje mnogobrojne prepreke koje otežavaju potpuno iskorištavanje potencijala zdravstvenih podataka i digitalnog zdravstva. Nedostatak obveznih standarda na razini EU sprječava razmjenu podataka čak i unutar iste države članice. Zbog toga, donosimo nova pravila koja će riješiti te probleme. Novi okvir će definirati jasna pravila, zajedničke standarde i prakse, infrastrukturu i upravljački model za korištenje elektroničkih zdravstvenih podataka od strane pacijenata te za istraživanje, inovacije, oblikovanje politika, sigurnost pacijenata i statistiku“ – istaknuo je zastupnik Sokol.

„Kod primarne uporabe zdravstvenih podataka, naglasak se stavlja na građane, budući da im se pruža kontrola nad njihovim podacima s ciljem unaprjeđenja zdravstvene zaštite u cijeloj EU. To podrazumijeva digitalizaciju svih naših zdravstvenih podataka, koja će omogućiti građanima jednostavan i besplatan pristup njihovim elektroničkim zdravstvenim kartonima putem mobitela ili računala u digitalnom formatu koji je standardiziran i prihvaćen u cijeloj Uniji. Građani mogu dijeliti svoje podatke s liječnicima u svojoj državi ili u drugim državama članicama, što im omogućuje poboljšan pristup zdravstvenoj zaštiti. Nova pravila će rezultirati učinkovitijim radom zdravstvenih radnika jer će se izbjeći nepotrebne pretrage, osigurat će se naprednija dijagnostika i liječenje te smanjiti medicinske pogreške“ – nastavio je Sokol.

„S druge strane imamo sekundarnu uporabu anonimiziranih zdravstvenih podataka, koja će omogućiti istraživačima i stručnjacima lakši pristup zdravstvenim podacima u svrhu istraživanja i inovacija, a s ciljem poboljšanja prevencije, dijagnostike i liječenja bolesti poput raka. Usvajanjem konačnog teksta europskog prostora za zdravstvene podatke, danas smo postavili još jedan veoma važan stup europske zdravstvene unije. Građanima će se omogućiti kvalitetnije i brže liječenje, ali će se i ujedno olakšati liječenje u inozemstvu“ – zaključio je Sokol.