28. lipnja 2013., tri dana prije pristupanja EU, Hrvatski sabor usvojio je važne promjene nacionalnog zakonodavstva kojime se implementira Europski uhidbeni nalog tako da vremenski ograniči njegovu primjenu, kako se temeljem Europskog uhidbenog naloga drugim državama članicama ne bi moralo izručiti osobe optužene za zločine počinjene prije kolovoza 2002.

Izvjestitelj za Schengen zastupnik Carlos Coelho rekao je: "Ovo je ozbiljan nedostatak koji podliježe odredbama Članka 39. Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. U potpunosti podržavam aktiviranje zaštitne klauzule u području pravosuđa i unutarnjih poslova od strane Europske komisije kako bi se Hrvatsku primoralo da poštuje svoje obveze i zajamči ispravnu promjenu schengenske pravne stečevine, što je nužno potrebno za pravilno funkcioniranje prostora pravde, slobode i sigurnosti."

"Jednostavno je neprihvatljivo da nova država članica odbije slijediti obveze iz temeljnog Ugovora EU i odbije primijeniti pravo EU, posebice kada se radi o tako osjetljivoj temi kao što je izručivanje zločinaca."

Potpredsjednik Kluba zastupnika EPP-a Manfred Weber dodao je: "EU je zajednica utemeljena na pravdi i povjerenju. Ponašanje poput ovoga hrvatske Vlade nedopustivo je. Europska komisija mora izvršiti snažan pritisak i nastojati nametnuti učinkovite sankcije."

"Jačanje Schengena i stvaranje prostora pravde, slobode i sigurnosti bilo je prioritet Europskog parlamenta i ne možemo prihvatiti bilo kakve radnje koje bi mogle ugroziti uzajamno povjerenje potrebno za nesmetano i učinkovito odvijanje suradnje u pravosuđu u EU prostoru pravde," zaključio je portugalski zastupnik Carlos Coelho.

U praksi bi ovo ograničenje značilo da Hrvatska ne bi morala odgovoriti na zahtjeve temeljem Europskog uhidbenog naloga za zločine počinjene 7. kolovoza 2002., a osobito ne na zahtjeve za izručenjem osumnjičenih zločinaca koji su optuženi za ubojstvo disidenata i kritičara jugoslavenskog režima 1980-ih godina.

U pravnom smislu je mogućnost vremenskog ograničavanja primjene Europskog uhidbenog naloga bila dostupna samo u trenutku usvajanja okvirne Odluke 2002. Jasno je da Hrvatska nije imala to pravo i usvajanje ovakvog propisa je očito i ozbiljno kršenje prava EU.

"Hrvatska socijalistička Vlada tjera novu državu članicu u kut i stoga snažno šteti ugledu zemlje," zaključio je Weber.

Kako je Europski uhidbeni nalog najvažniji instrument prava EU za suradnju u pravosuđu u području kaznenog prava, nedopustivo je da država članica jednostrano pokušava znatno smanjiti opseg njegove primjene i ograničiti njegov učinak. Štoviše, da donese takvu odluku samo tri dana prije pristupanja i nakon što je primila opomenu Komisije u pismu potpredsjednice Reding hrvatskom ministru pravosuđa Orsatu Miljeniću dan prije usvajanja odluke u Hrvatskom saboru. Cijeli koledž povjerenika je danas donio odluku o pokretanju sankcija i to s punim pravom.

Pored brojnih zahtjeva i upozorenja koje je uputila Europska komisija kao čuvar Ugovora za brzim i bezuvjetnim izmjenama hrvatskog zakonodavstva tako da se uskladi s pravnom stečevinom EU, postoji jasan nedostatak volje na hrvatskoj strani da poštuje ove važne obveze iz prava EU, koje je prihvatila za vrijeme pristupnih pregovora.

Drugi srodni sadržaj