Zastupnica Zovko pozdravila raspravu o obrambenoj spremnosti EU i vojnoj mobilnosti

Zastupnica u Europskom parlamentu i članica Odbora za sigurnost i obranu (SEDE), Željana Zovko, pozdravila je današnju raspravu o izvješćima o Europskoj obrambenoj spremnosti za 2030. i o vojnoj mobilnosti, istaknuvši njihovu važnost za jačanje obrambene spremnosti Europske unije te konkurentnosti europske obrambene industrije.

Izvješće o europskoj obrambenoj spremnosti 2030. donosi prijedloge koji nadopunjuju inicijative Europske komisije u okviru plana ReArm Europe, koji je primarno usmjeren na proračunske instrumente za financiranje povećane obrambene potrošnje država članica. Izvješće se bavi izazovima s kojima se suočava europska obrambena industrija u pristupu kapitalu i financiranju te identificira ključne prepreke obrambenom financiranju u Europi, uključujući složene i dugotrajne postupke nabave.

Na razini odbora, zastupnica Zovko uspješno je uključila amandman kojim se poziva na uvođenje obveznog minimalnog udjela od 20 % vrijednosti projekata za sudjelovanje malih i srednjih poduzeća u opskrbnom lancu, pri čemu najmanje 75 % mora činiti europski sadržaj u svakom obrambenom projektu financiranom sredstvima EU-a.

„Mala i srednja poduzeća čine okosnicu našeg gospodarstva. Njihovo ravnopravno sudjelovanje u svim fazama europskih obrambenih projekata ključno je za inovativnu, konkurentnu i otpornu industriju“, naglasila je Zovko.

Zastupnica Zovko dodatno je pozdravila činjenicu da prema Izvješću o vojnoj mobilnosti dva od četiri glavna prometna koridora prolaze kroz Hrvatsku, naglasivši kako će to značajno doprinijeti razvoju nacionalne infrastrukture, kako u vojnom, tako i u civilnom kontekstu, kroz unapređenje cestovne, željezničke i mostovne povezanosti.

U tom je kontekstu pozdravila inicijativu Europskog parlamenta i Europske komisije da se u izvješćima o vojnoj mobilnosti istakne važnost uključivanja zemalja zapadnog Balkana u europske prometne i logističke koridore, uključujući one za vojnu mobilnost. Naglasila je kako jačanje interoperabilnosti i povezanosti sa zemljama zapadnog Balkana doprinosi većoj operativnoj spremnosti, otpornosti na hibridne prijetnje te ukupnoj sigurnosti Europske unije.