Tomislav Sokol: “Trebamo konkretne EU mehanizme za zaštitu zdravlja ljudi od prekograničnog kriminala povezanog s otpadom”

Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu i koordinator Europske pučke stranke u Odboru za javno zdravlje Tomislav Sokol na plenarnoj raspravi o zaštiti zdravlja ljudi od toksičnih tvari koja će se održati u četvrtak predložit će konkretne mjere borbe protiv ilegalne trgovine otpadom. Sokol smatra da je rasprava u EP-u dobrodošla budući da nezakonito odlaganje velikih količina otpada u Gospiću nije samo lokalni okolišni problem, nego ozbiljan primjer kako organizirani kriminal može iskoristiti prekogranični promet otpada, neujednačena pravila među državama članicama i slabosti u nadzoru kako bi ostvario profit, dok devastirajuće posljedice ostaju građanima i lokalnoj zajednici.

Hrvatski zastupnik predlaže uspostavljanje stalne specijalizirane operativne jedinice za prekogranični kriminal povezan s otpadom u sklopu Europola, uvođenje mehanizma brze europske pomoći u sanaciji te kolektivnu pravnu zaštitu koja bi građanima omogućila da zajednički traže naknadu štete od odgovornih gospodarskih subjekata.

 „Na razini Europola potrebno je uspostaviti stalnu specijaliziranu operativnu jedinicu za prekogranični kriminal povezan s otpadom, koja bi povezivala policijska, carinska, okolišna i financijsko-obavještajna tijela država članica. Takva skupina mora biti usmjerena na otkrivanje i razbijanje kriminalnih mreža koje koriste legalne tokove gospodarenja otpadom za nezakonito premještanje, lažno deklariranje, prikrivanje podrijetla ili nezakonito odlaganje otpada u drugim državama članicama“, rekao je Sokol.

HDZ-ov zastupnik smatra da se borba protiv takvog kriminala ne može svesti samo na kontrole pojedinačnih pošiljki. Potrebno je povezati podatke o izvoznicima, prijevoznicima, posrednicima, primateljima i postrojenjima za obradu otpada te pratiti financijske tokove i stvarne vlasnike društava uključenih u prekogranični promet otpada. Time bi se nadležnim tijelima omogućilo da pravodobno prepoznaju obrasce koji upućuju na organizirani kriminal.

„Kada se otkrije velika količina nezakonito dovezenog ili odloženog otpada koja predstavlja ozbiljnu opasnost za zdravlje ljudi ili okoliš, a pogođena država članica nema dovoljno kapaciteta za hitnu sanaciju, mora postojati mogućnost brze europske pomoći. Istodobno, trošak sanacije ne smije pasti na građane. Oni koji su nezakonitim postupanjem s otpadom ostvarili korist moraju snositi troškove nastale štete i sanacije“, istaknuo je Sokol.

Posebno je važno osigurati da građani koji zbog nezakonitog postupanja s otpadom pretrpe štetu ne budu prepušteni dugotrajnim i skupim pojedinačnim sudskim postupcima. Sokol zato zagovara snažniji europski mehanizam kolektivne pravne zaštite kojim bi se oštećenim građanima omogućilo da putem kvalificiranih subjekata zajednički traže naknadu štete od odgovornih gospodarskih subjekata.

„Ako građani zbog nečijeg nezakonitog postupanja pretrpe imovinsku ili neimovinsku štetu, nije prihvatljivo da svaki od njih pojedinačno godinama traži pravdu pred sudovima. Europska pravila moraju omogućiti učinkovitu kolektivnu zaštitu građana i jasno utvrditi odgovornost onih koji su od nezakonitog postupanja s otpadom ostvarivali korist“, poručio je Sokol.

Istodobno, europski fondovi trebaju biti iskorišteni za jačanje nadzornih i sanacijskih kapaciteta država članica, osobito tamo gdje postoje ozbiljni prekogranični okolišni rizici. Europska sredstva mogu pomoći u financiranju potrebne opreme, sustava nadzora i sanacije, ali uz jasno načelo da javni novac ne smije trajno preuzimati obvezu koja pripada počiniteljima.