Odbor SEDE usvojio mišljenje o reformi europskog Mehanizma civilne zaštite za koje je Zovko bila izvjestiteljica EPP-a

Odbor za sigurnost i obranu Europskog parlamenta (SEDE) usvojio je mišljenje, za koje je Željana Zovko bila izvjestiteljice Kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP), o prijedlogu Uredbe o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu i europskoj potpori pripravnosti i odgovoru na zdravstvene krize, najvećoj reformi europske civilne zaštite od uspostave sustava rescEU. 

Predloženom uredbom za razdoblje 2028. – 2034. predviđeno je oko 11,7 milijardi eura, čime Europska unija značajno povećava sredstva namijenjena civilnoj zaštiti, pripravnosti i otpornosti u odnosu na dosadašnje financijsko razdoblje. Time se potvrđuje da su zaštita građana, otpornost kritične infrastrukture i pripravnost za velike krize postali jedan od ključnih europskih sigurnosnih prioriteta.

Kao članica Odbora za sigurnost i obranu te članica Intergrupe Europskog parlamenta za otpornost, upravljanje katastrofama i civilnu zaštitu, Zovko se tijekom pregovora zalagala za snažnije povezivanje civilne zaštite sa suvremenim sigurnosnim izazovima, uključujući hibridne prijetnje, kibernetičke napade, sabotaže i posljedice oružanih sukoba.

„Europa se danas suočava sa sve složenijim sigurnosnim izazovima. Zato je važno da naš sustav civilne zaštite bude brži, učinkovitiji i bolje povezan kako bi mogao zaštititi građane u svim okolnostima“, poručila je Zovko.

U tekst mišljenja uključeni su prijedlozi zastupnice Zovko kojima se jača civilno-vojna suradnja, zaštita kritične infrastrukture i koordinacija među državama članicama te unapređuje otpornost na hibridne prijetnje, kibernetičke napade i druge prekogranične krize. 

Zovko je kroz svoje amandmane stavila poseban naglasak i na razvoj strateških europskih kapaciteta za odgovor na krize, uključujući medicinske protumjere, zaštitu kritičnih opskrbnih lanaca, jačanje sustava rescEU te mogućnost korištenja određenih vojnih kapaciteta za potrebe civilne zaštite u izvanrednim okolnostima.

Važan dio njenih prijedloga odnosi se i na lokalne zajednice, volontere i organizacije civilnog društva, kao i na potrebe ruralnih, otočnih, udaljenih i pograničnih područja koja su često posebno izložena posljedicama prirodnih katastrofa i drugih kriznih situacija.

„Drago mi je da Europska unija nastavlja razvijati i jačati instrumente civilne zaštite koje smo prije nekoliko godina zajednički gradili kroz uspostavu sustava rescEU. Današnje sigurnosno okruženje zahtijeva dodatne korake kako bismo bili spremni odgovoriti na sve vrste kriza, zaštititi građane i osigurati otpornost naše kritične infrastrukture. Posebno pozdravljam činjenicu da su brojni prijedlozi usmjereni na jačanje pripravnosti, civilno-vojne suradnje i zaštite kritične infrastrukture prepoznati i uključeni u konačni tekst mišljenja“, zaključila je Zovko.

Podjetimo da je tijekom prethodne reforme Mehanizma Unije za civilnu zaštitu  Zoko bila izvjestiteljica za mišljenje Odbora za razvoj Europskog parlamenta.