Kako biti poljoprivrednik u Hrvatskoj

Mljekarstvo, grana poljoprivrede po kojoj su Slavonci nekih davnih i dobrih godina bili poznati  diljem Europe posljednjih je godina u sve većim problemima. Da je to doista tako priča nam Mato Ergotić, vlasnik malog OPG iz Velike Kopanice u Brodsko-posavskoj županiji.

„Nositelj sam obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva kojeg sam naslijedio od svog oca. Moja obitelj se bavi poljoprivredom već 100-injak godina!

Na našem gospodarstvu bavimo se stočarstvom i ratarstvom. Trenutno imamo 20 krava i 30 svinja. Obrađujemo 60 hektara poljoprivrednog zemljišta od čega je 20 hektara u našem vlasništvu i 40 hektara u zakupu“, rekao je Mato Ergotić europarlamentarcima iz Europske pučke stranke Marijani Petir i Albertu Dessu koji su ga posjetili na njegovom imanju.

U poslu sudjeluje cijela obitelj: troje djece,supruga,moja majka i ja!           

Naša obitelj počinje s radom na OPG-u u 5:00 ujutro i završava iza 21:30 sati! Rezultat takvog obima rada je da smo na rubu egzistencije. Niska otkupna cijena mlijeka nasuprot visokim troškovima potrebnim za kvalitetan uzgoj krava,smanjivanje broja grla, problemi s poticajima, neriješena legalizacija objekata. Problem postoji i sa cijenom mlijeka koja se u Hrvatskoj formira prema drugačijim parametrima nego u ostatku Europe. Za predano mlijeko plaćaju nam 1,46 kuna za litru, dok prerađeno mlijeko u trgovinama košta više od 5,00 kuna“, govori nam Ergotić.

U Hrvatskoj se zato broj proizvođača mlijeka prepolovio,a ukidanje kvota za mlijeko biti će završni udarac malim proizvođačima mlijeka. Zbog svih tih problema trenutno su odustali od planiranog proširenja kapaciteta i daljnjeg ulaganja u svinjogojsku proizvodnju-nabavku 10-20 krmača!! Proizvođač je prepušten sam sebi, jer kako slikovito kaže Ergotić, iz resornog ministarstva nema „niti slike, niti tona“. Velikih očekivanja nema ni od programa ruralnog razvoja. Kaže komplicirani su uvjeti, konzultanata je malo i skupo naplaćuju svoje usluge,toliki novac malo tko ima. 

„Da bi OPG poput našeg mogao normalno poslovati potrebno je promijeniti puno toga! Nužno je pravedno platiti predane proizvode i stvoriti uvjete u kojem se dobit pravedno dijeli, a ne kao danas kada zarađuju samo trgovci i otkupljivači, a mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva propadaju! Kada bi se stvorili takvi uvjeti, svaki poljoprivrednik bi nastavio ulagati u daljnji razvoj i širenje proizvodnje, a zato bi trebalo osigurati kvalitetne kreditne linije sa kamatom od 2-5% a ne ovakve kakve imamo mi u Hrvatskoj“, govori Ergotić.

Iako su hrvatska sela iz dana u dan sve pustija, mladi odlaze, stariji zemlju prodaju, kaže da nije klonuo duhom i spreman je na tešku borbu za opstanak. Opstanak vidi u udruživanju proizvođača mlijeka i zajednički nastup na tržištu.

Ergotić ističe da kada bi hrvatski OPG imao uvjete poslovanja i poslovnu klimu poput poljoprivrednika širom Europske unije, njegova kćer sa završenim fakultetom bi se vratila na selo i svoje znanje primijenila na obiteljskom gospodarstvu, hrvatsko selo ne bi propadalo i Hrvatska bi vrlo brzo gospodarski napredovala!

Zastupnici Petir i Dess složili su se da je nužno promijeniti diskriminirajuće uvjete za poljoprivrednike u Hrvatskoj te im omogućiti da mogu pošteno živjeti od svog rada. „Hrvatski seljak pravi je čuvar hrvatskog prostora i zato zaslužuje snažniju potporu“, rekla je Marijana Petir, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu. Dodala je da su svi problemi s kojima se Mato Ergotić i njegovo obiteljsko gospodarstvo susreću rješivi ako se proizvodnji hrane pristupi kao strateškom nacionalnom interesu. „Zajednička poljoprivredna politika EU najdugovječnija je i najskuplja politika EU i žalosno je da niti nakon godinu dana članstva u EU mi ne koristimo mogućnosti koje su nama na raspolaganju. Ministarstvo poljoprivrede i Vlada RH moraju biti aktivniji kako bi se promijenili negativni trendovi“, rekla je Petir. Marijana Petir pozvala je kćerku Mate Ergotića, diplomiranu agronomkinju na stažiranje u njen ured u Bruxellesu kako bi se upoznala s radom europskih institucija, a posebice Odbora za poljoprivredu Europskog parlamenta u kojem je Petir jedina punopravna članica iz Hrvatske. Petir je rekla da se veseli njenom dolasku jer će zajedničkim snagama prezentirati potrebe hrvatskog sela u Europskom parlamentu i tražiti podršku za inicijative koje mogu spasiti posrnulu hrvatsku poljoprivredu.