Energetska politika Hrvatske temelji se na rezultatima, a ne dojmovima

Povodom izjava zastupnika Basa Eickhouta o sporosti u provedbi energetskih rješenja u Hrvatskoj, važno je raspravu temeljiti na provjerenim podacima i stvarnim pokazateljima napretka.

Hrvatska je danas među državama koje su već dosegnule iznadprosječne rezultate u energetskoj tranziciji, a ne među zemljama koje zaostaju u energetskoj tranziciji, kako je to neinformirano konstatirao zastupnik Eickhout.

Prema podacima Eurostata, Hrvatska je u 2024. godini imala čak 58% električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora, čime se svrstava među vodeće države Europske unije, dok je prosjek EU iznosio oko 47%.

Istodobno, Hrvatska snažno ubrzava razvoj solarne energije. Ukupni instalirani solarni kapacitet dosegnuo je više od 1,25 GW krajem 2025. godine, uz godišnji rast od oko 417 MW samo u jednoj godini, što predstavlja jedan od najbržih rasta u regiji. Još važnije, taj rast nije koncentriran samo na velike projekte, nego uključuje građane i gospodarstvo. Već krajem 2024. godine u Hrvatskoj je bilo više od 25.400 solarnih elektrana, a u prvoj polovici 2024. instalirano je dodatnih više od 5.500 sustava u kućanstvima i poduzećima. 

Drugim riječima, energetska tranzicija u Hrvatskoj više nije samo strateški cilj, nego konkretna stvarnost u kojoj sudjeluju deseci tisuća građana i tvrtki.

Paralelno s razvojem obnovljivih izvora, Hrvatska provodi ključne mjere energetske politike: diversifikaciju opskrbe kroz LNG terminal na Krku, ulaganja u elektroenergetsku mrežu i skladištenje energije, subvencioniranje kućnih solarnih elektrana i energetsku obnovu, korištenje sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost te razvoj infrastrukture za električna vozila. Europska komisija kroz plan REPowerEU jasno naglašava da energetska tranzicija mora istodobno osigurati sigurnost, dostupnost i održivost energije. Hrvatska upravo taj pristup provodi u praksi, kombinirajući ulaganja u obnovljive izvore s jačanjem energetske sigurnosti.

Energetska tranzicija nije natjecanje u političkim ocjenama, nego odgovoran proces koji mora osigurati stabilnost sustava, sigurnost opskrbe i dugoročnu održivost. Hrvatska danas ne zaostaje – Hrvatska ubrzano povećava obnovljive kapacitete i jača svoju energetsku neovisnost. Zato paušalne tvrdnje o sporosti ne stoje pred činjenicama. Hrvatska je među vodećima u Europskoj uniji po udjelu električne energije iz obnovljivih izvora, solarni kapaciteti rastu ubrzanim tempom, a desetci tisuća građana i poduzeća aktivno sudjeluju u energetskoj tranziciji. Energetska politika mora biti ambiciozna, ali i odgovorna — upravo takav pristup Hrvatska danas provodi.