Nikolina Brnjac: tražimo 10 milijardi više za prometne pravce u novom Instrumentu za povezivanje Europe

Odbor za promet i turizam (TRAN) i Odbor za industriju, istraživanje i energetiku (ITRE) Europskog parlamenta usvojili su zajedničko izvješće o novom Instrumentu za povezivanje Europe (CEF III) za razdoblje od 2028. do 2034. godine, kojim predlažu povećanje proračuna CEF-a na 91,3 milijarde eura, gotovo 10 milijardi više od prijedloga Europske komisije.

Zastupnica Nikolina Brnjac, izvjestiteljica Kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP) za ovaj instrument u odboru REGI, uključila je važnost teritorijalne kohezije, uklanjanja prometnih uskih grla, te razvoj urbanih prometnih čvorišta. Njezin prijedlog o važnosti urbanih čvorišta uključen je u tekst, čime se dodatno potiče povezivanje europskih koridora s gradovima, regionalnim središtima i lukama. Bolja željeznička i multimodalna povezanost važna je i za održivi i cjelogodišnji turizam, jer omogućuje lakšu dostupnost hrvatskih destinacija, smanjuje ovisnost o cestovnom prometu i potiče ravnomjerniji regionalni razvoj. Prihvaćen je i njezin amandman kojim se omogućuje kombiniranje europskih bespovratnih sredstava s financiranjem Europske investicijske banke, javnih financijskih institucija i privatnih ulagača (tkz. financial blending) kao i prijedlog o prihvatljivosti troškova nastalih prije 1. siječnja 2028., pod određenim uvjetima, radi kontinuiteta postojećih projekata, kao i prioriteti otpornosti infrastrukture na klimatske, kibernetičke i hibridne prijetnje te njezine dvojne civilne i vojne namjene.

Napori zastupnice Brnjac u ovom izvješću se nadovezuju na njezinu inicijativu za uspostavu Jadransko-jonskog željezničkog koridora, koju je pokrenula sa zadarskim županom Josipom Bilaverom uz potporu predstavnika šest hrvatskih primorskih županija i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Cilj inicijative je uključiti Jadransko-jonski koridor na europsku TEN-T mrežu čime će se omogućiti financiranje upravo ovim europskim sredstvima i time snažnije povezati jadranske luke sa zaleđem, ojačati gospodarstvo i opskrbne lance te potaknuti održivi i cjelogodišnji turizam. 

„Europa ne može biti konkurentna bez moderne, sigurne i dobro povezane infrastrukture. Hrvatska mora iskoristiti svoj geografski položaj i postati prometna poveznica srednje i jugoistočne Europe. Zato, uz osiguravanje europskog financiranja postojećih željezničkih pravaca, nastavljam raditi na uspostavi Jadransko-jonskog koridora, koji će otvoriti nove razvojne mogućnosti za naše luke, gospodarstvo i regije”, poručila je Brnjac.

Sljedeći je korak glasovanje na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu krajem godine, nakon čega slijede pregovori s Vijećem Europske unije o konačnom tekstu uredbe i financijskom okviru programa.