Azerbajdžan: Zastupnici u Europskom parlamentu zabrinuti zbog vojnih sukoba i kontinuiranih zlostavljanja

Zastupnici Europskog parlamenta u novom izvješću oštro osuđuju najnoviju vojnu agresiju Azerbajdžana protiv Armenije prošle godine, istovremeno prepoznajući ulogu Azerbajdžana kao potencijalnog energetskog partnera Europske unije.

U izvješću o ocjeni stanja odnosa EU-a s Azerbajdžanom, Odbor za vanjske poslove posvetio je veliki dio duboko ukorijenjenom vojnom sukobu zemlje sa susjednom Armenijom oko sporne regije Nagorno-Karabah, koji je posljednjih godina rezultirao ponovnim nasiljem sa žrtvama i razaranjem. U tekstu, zastupnici Europskog parlamenta oštro osuđuju posljednju vojnu agresiju velikih razmjera od strane Azerbajdžana u rujnu 2022., kojom su prekinuti prethodno dogovoreni pokušaji prekida vatre i koja je dovela do toga da su azerbajdžanske trupe okupirale suvereni armenski teritorij.

Izvješće poziva vodstvo Azerbajdžana i Armenije na kompromis i dogovor o daljnjim konkretnim koracima za osiguravanje trajnog i održivog mira. Međutim, zastupnici iznova potvrđuju da, kako bi bio učinkovit, sveobuhvatni mirovni ugovor mora sadržavati odredbe koje jamče cjelovitost suverenog teritorija obje zemlje, prava i sigurnost armenskog stanovništva koje živi u Nagorno-Karabahu, kao i brz i siguran povratak svih izbjeglica i prognanika svojim domovima.

Izvješće također izražava ozbiljnu zabrinutost zbog trenutačne azerbajdžanske blokade tzv. Lachinskog koridora, koji povezuje Armeniju s Nagorno-Karabahom te poziva azerbajdžanske vlasti da osiguraju slobodu i sigurnost kretanja duž tog prolaza.

Potencijalni energetski partner s uznemirujućim stanjem ljudskih prava

Usredotočivši se na energetski sektor, izvješće ističe sve važniju ulogu koju Azerbajdžan ima kao potencijalni opskrbljivač energijom za EU, kao i za obnovljive izvore energije, osobito uzevši u obzir trenutačne napore da se europska opskrba energijom diversificira daleko od Rusije. Jednako tako, naglašava da je potrebno osigurati povezanost Europe i Azije izbjegavanjem korištenja ruskog teritorija te da Azerbajdžan zauzima strateško mjesto u jačanju euroazijske povezanosti.

Istodobno, zastupnici izražavaju zabrinutost zbog vrlo negativnog stanja ljudskih prava u Bakuu. Također primjećuju napredak postignut u pregovorima o novom Sporazumu o partnerstvu između EU-a i Azerbajdžana, koji traju od 2017., ali inzistiraju na tome da ljudska prava, vladavina prava, demokracija i dobro upravljanje moraju biti prioritet u pregovorima.

U kontekstu kontinuiranog kršenja temeljnih ljudskih prava u Azerbajdžanu, zastupnici Europskog parlamenta posebno ističu novinare, branitelje ljudskih prava, predstavnike civilnog društva i LGBTI osobe kao mete vlasti. Također, pozivaju EU da pojača potporu i suradnju s braniteljima ljudskih prava i organizacijama civilnog društva u zemlji.

Izvješće je usvojeno u četvrtak na sjednici Odbora za vanjske poslove s 50 glasova za, 6 protiv i 4 suzdržana. Za sve detalje, cijelo izvješće bit će dostupno na stranicama Europskog parlamenta.

“Iako je u interesu Europske unije nadograđivati stratešku suradnju i gospodarsku integraciju s Azerbajdžanom, jednako tako bi trebala nastaviti promicati ljudska prava i demokratske standarde u zemlji. Poštivanje slobode govora i prava manjina također doprinosi mirnom suživotu i sigurnosti svih u Južnom Kavkazu” - istaknula je izvjestiteljica Željana Zovko (EPP, Hrvatska) nakon glasovanja.

Sljedeći koraci

Nakon glasovanja nadležnog odbora, o izvješću će se glasovati na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.