Šuica: Klimatske promjene – sigurnosni izazov 21. stoljeća

Posljednjih nekoliko godina rasprava o klimatskim promjenama i njihovim učincima na gospodarstvo, sigurnost, migracije i geopolitiku sve je češća. Dolaskom Trumpove administracije te povlačenjem SAD-a iz Pariškog sporazuma pojavila su se brojna pitanja na koji će način svjetske sile spriječiti negativan utjecaj klimatskih promjena. U Europskom parlamentu danas je velikom većinom izglasano izvješće o klimatskoj diplomaciji na kojem je potpredsjednica Odbora za vanjske poslove Dubravka Šuica radila kao izvjestiteljica u sjeni.

Izvješće o klimatskoj diplomaciji doneseno je zajedničkim radom Odbora za vanjske poslove (AFET) te Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI). Njime se potvrđuje ključna uloga Europskog parlamenta i Unije u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena.

Izvjestiteljica Dubravka Šuica izrazila je zadovoljstvo ishodom današnjeg glasovanja te naglasila važnost diplomacije i međunarodnih odnosa u borbi protiv klimatskih promjena:

„Klimatske promjene, koliko god ih neki još uvijek negiraju, jedan su od najvećih izazova 21. stoljeća, stoga je nužno da se EU pokaže kao lider u rješavanju problema koje uzrokuju i bude primjer drugima. Zahvaljujem svim izvjestiteljima na vrijednom radu, veseli me što sam kao izvjestiteljica u sjeni radila na ovom važnom izvješću i što smo danas dobili ovoliku većinu u Parlamentu. Činjenica je da je Pariški sporazum na snazi i da se njegove odredbe moraju implementirati. Potrebna je puno veća koordinacija između država članica te moramo uzeti u obzir pitanje migracija uzrokovanih klimatskim promjenama!“ 

Izvješće napominje važnost multilateralnog pristupa u rješavanju problema klimatskih promjena - za početak je potrebno osigurati da se obveze iz Pariškog sporazuma ispunjavaju bez odgode i pokazati da su države članice spremne povećati doprinos u ostvarivanju ciljeva iz Sporazuma. Kako bi EU bila što uspješnija rješavanju problema i izazova uzrokovanih klimatskim promjenama, izvjestitelji ističu profesionalizaciju i jačanje klimatske diplomacije, te bolju koordinaciju između institucija EU i usklađeno djelovanje država članica. Posebno se napominje uloga Europskog parlamenta kao aktera koji bi, uzevši u obzir njegove kapacitete, trebao redovito izrađivati preporuke o strateškim prioritetima klimatske diplomacije EU. Jedan od trenutno najvažnijih prioriteta zasigurno su migracije i sukobi uzrokovani klimatskim promjenama koji su prijetnja za sigurnost Europe. Kao pravac djelovanja, izvjestitelji ističu uspostavu klimatskih saveza između EU i drugih međunarodnih organizacija i donošenje preventivnih mjera i procjena rizika od strane institucija EU, ali i država članica.