STAJALIŠTA IZRAŽENA NA OVOJ STRANICI SU STAJALIŠTA NACIONALNOG IZASLANSTVA I NE ODRAŽAVAJU UVIJEK STAJALIŠTA KLUBA KAO CJELINE

Poznato je kako je Republici Hrvatskoj vanjskopolitički prioritet ulazak u schengenski prostor, a ovoga tjedna na Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta (AFET) glasalo se o mišljenjima za izvješća „Uspostava, djelovanje i primjena Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području graničnih kontrola“ i „Primjena Schengenskog informacijskog sustava za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom“ za koje je potpredsjednica vanjskopolitičkog Odbora Dubravka Šuica izvjestiteljica u ime grupe zastupnika europskih pučana (EPP).

Tema primjene Schengenskog informacijskog sustava od iznimne je važnosti imajući u vidu situaciju s migracijama i rastućim pojavama terorizma koje zahtijevaju pojačanu kontrolu granica, a time dovode Hrvatsku u fokus interesa budući da smo trenutno vanjska granica Europske unije, ali ne i schengenskog prostora. Stoga sam uložila amandmane koji su ujedno i usvojeni, a nalažu kako se ulazak Hrvatske u schengenski prostor ne smije usporiti te naglašavaju važnost primjene SIS-a u zemljama koje nisu u potpunosti pristupile schengenskom prostoru, a drže vanjsku granicu Europske unije“, izjavila je Dubravka Šuica.

U protekle tri i pol godine Hrvatska je iskoristila 97,33 posto od mogućih 120 milijuna eura iz tzv. Schengenskog instrumenta kako bi ispunila preduvjete za pristupanje schengenskom prostoru što je strateški cilj i jedan od glavnih vanjskopolitičkih prioriteta Hrvatske. Hrvatska je 27. lipnja pristupila Schengenskom informacijskom sustavu što je važan iskorak koji će omogućiti daljnji napredak u ispunjavanju svih kriterija za ulazak u Schengen u cijelosti. Nakon dvomjesečnog testiranja i primjene, evaluacija SIS-a bit će u rujnu, a dio je procesa otvorenog dijaloga sa službama Komisije. Nakon uspješne evaluacije, slijedeći korak za Hrvatsku predstavlja pristupanje schengenskom prostoru koji obuhvaća 22 zemlje, a omogućuje slobodu kretanja za više od 400 milijuna Europljana. Ovo predstavlja poseban uspjeh, obzirom da će Hrvatska, iako je najmlađa zemlja članica Europskoj unije, ući u Schengenski sustav prije Bugarske i Rumunjske koje su svoje članstvo ostvarile mnogo ranije.